Trilogija o templarima koju je napisao švedski novinar i književnik Jan Guillou, već preko godinu i pol ne gubi na popularnosti kod domaće čitalačke publike. Kako ovih dana možemo očekivati pristizanje i četvrtog nastavka na police Gradske knjižnice Zadar, pravo je vrijeme da ako već niste, uzmete u ruke ove knjige i otputujete do prostora današnje Švedske, u 12-to stoljeće…
Odjel za odrasle
Kontakt: 023 301-110
Odjel za odrasle nudi korisnicima bogat i aktualan izbor beletristike, publicistike, multimedije, zbirku stripova, te znanstvenu i stručnu literaturu iz raznih područja ljudske djelatnosti.
Fond sadrži i knjige na stranim jezicima: engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom i ruskom.
Sve su knjige smještene u slobodnom pristupu.
U svakom trenutku možete se obratiti knjižničarima-informatorima za pomoć, preporuku ili upućivanje u raspored knjiga na policama.
Na Odjelu za odrasle su računala na kojima korisnici samostalno, ili uz pomoć knjižničara, mogu pretraživati internet i koristiti se katalogom Knjižnice.
Preporuke iz fonda Odjela za odrasle:
Mika Toimi Waltari (1908. – 1979.) je vjerojatno najpoznatiji finski pisac, nepravedno zapostavljen kod hrvatskih čitatelja. Njegova djela prevedena su na 40-ak svjetskih jezika, dok je po njegovom najpoznatijem romanu, Sinuhe Egipćanin, davne 1954. godine snimljen i film, The Egyptian.
Ovdje u našim krajevima manje-više svi znamo kako je to živjeti u malom mjestu, nekom seocetu na otoku ili u zaleđu grada. Svak svakog pozna, svi znaju sve o svima, a najgore što se može dogoditi i čega se svi užasavaju je bilo kakva promjena uobičajene rutine. Trgovina je strip upravo o ljudima iz malog zabačenog mjesta i promjenama koje su ipak neminovne...
Barbara i Kaja, dvije poljske studentice na razmjeni u Gradskoj knjižnici Zadar, za vas preporučuju još dva naslova iz Poljske književnosti: Tango, autora Slavomira Mražeka, i Bakakaj, autora Witolda Gombrowicza.
Onaj tko voli H.P. Lovecrafta ne može se zakleti da mu Edgar Allan Poe nije drag, dok u suprotnom to čak i može biti slučaj. Comte de Lautreamont je međutim taman negdje na razmeđi i djeluje kao karika koja nedostaje u razvoju horora u književnosti od Poea do Lovecrafta, dvojca koji je ovaj žanr i definirao.
Stranice
