Upoznaj bakterije i viruse - sićušna bića. Gdje žive i kako se prenose? Postoje li dobre bakterije? Vrijeme da ih povećamo i pogledamo izbliza u ovoj slikovnici s prozorčićima.
Tekst preuzet s poleđine knjige.
Mali je Robot jako dugo spavao. Otkriven i probuđen iz svog drijemeža, nađe se izvan svog vremena, na mjestu kojeg se ne može sjetiti. Bujni svijet pun je čudesne prirode. Strašna opasnost ugrožava šumu i samo on ima potrebne vještine da ju spasi. Oni ga trebaju, ali ujedno i zaziru od njega.
Teško je biti drugačiji. Jajku se to činilo gotovo nemogućim. Činjenica da je bio prvi zmaj ikada rođen iz napuknutog jajeta činiila ga je stvarno posebnim. Kako možete pronaći svoje mjesto u obitelji čuvenih zmajeva kada ste toliko različiti od svih njih? Malen za svoje godine i premlad da bi letio, Jajko mrzi svoje grozno ime. Ono mu je stalni podsjetnik da je neobičan. Ponekad najmanje biće može napraviti najveću promjenu. Ponekad su upravo oni od kojih najmanje očekujemo ti koji nas najviše iznenade.
Slučajni prolaznik spašava djevojčicu od skoka s mosta u zimskoj noći, nakon čega slijedi djevojčičin tok svijesti koji se izmjenjuje s dijalozima roditelja i liječnika. Iz iskaza roditelja postupno se pred čitateljem otkrivaju bolni trenuci za dijete, proizišli iz roditeljske sebičnosti i nepromišljenosti. Iznesenim situacijama autorica čitatelju sugerira zanimljiva promišljanja o problemima odgoja, o roditeljskim zabludama, o trajnosti ljubavi, o ulozi majke, domaćice, uspješne poslovne žene, te o nizu drugih etičko-moralnih pitanja.
Gilbert Keith Chesterton, engleski je književnik i ilustrator, koji je stvarao i djelovao krajem 19.-og i početkom 20.-og stoljeća. Predstavljamo vam bajku Dvoglavi Div ili Zašto nije dobro imati dvije glave koju je autor napisao i ilustrirao za jednu djevojčicu s ciljem da je u budućnosti odvrati od pogrešnog puta.
Usred šume bambusa sa svojom mamom živi razigrana mala panda. Jednoga su dana u daljini čule zvuk motornih pila. Mama je znala što to znači. Mora krenuti u potragu za novim mjestom gdje mogu živjeti. „Čekaj ovdje dok se ne vratim“, reče i otisne se u džunglu. Mala panda trudila se poslušati mamu. No jednoga joj je jutra dosadila samoća. Odlučila je sama se otputiti u džunglu. Što će se dogoditi?
Odabrala: Dajana Brunac (13. rujna 2018.)
Tekst preuzet s poleđine knjige
Roman Moja australska priča je napeto štivo o iseljeničkom iskustvu ispričano u nizu od 39 proznih minijatura poredanih po abecednom redu koje čine kralježnica različitih zbivanja i iskustava glavne junakinje, djevojčice Maše i brojnih drugih aktera njezine priče, a istovremeno može svaka od proznih minijatura živjeti samostalno kao zasebna pripovjedna cjelina.
Knjiga pjesama Dora Novak jest pohvala beskrajnom užitku čitanja tekstova, koji jesu na tragu karnevalskog i ludičkog (na balogovsku, slamnigovsku bandu), ali i ništa manje dalekog i skriveno-sjetnog, melankoličnog jezika A. Dedića, izvrnutog Lorke, P. Zupca… Međutim, niz se tu ne zaustavlja, jer autorova je namjera i smjer na potpuno drugoj strani: u izgradnji i imenovanju svih razlika koje čine sadašnji trenutak drukčijim i neponovljivim. Jer on takav i jest: neponovljiv u svojoj istosti, oksimoronski – i mrtav i živ. …
Kvocijent djetetove kreativne inteligencije razlikuje se od njegova kvocijenta inteligencije po tome kako donosi odluke kojima rješava različite životne situacije. Za neke život znači skup pravila kojih se drže, no ima i drugih koji vole ići neistraženim putovima kako bi otkrivali nove, fantastične stvari. Odgajati djecu s visokim kvocijentom inteligencije zahtijeva obogaćivanje njihova uma pričama, knjigama i raznolikim aktivnostima od najranijih godina.
Odabrala Lidija Lončar (04.09.2018.)
Tekst preuzet s poleđine knjige.
