Alix Christie - Gutenbergov učenik

Ovog vam puta predstavljamo knjigu koju će s užitkom čitati knjižničari, knjižari i istinski zaljubljenici u knjigu u bilo kojem njenom obliku. Gutenbergov učenik Alix Christie predstavlja onaj tip skrivenog bisera u književnosti koji najčešće iz banalnih razloga promaknu književnoj kritici i širem krugu čitatelja. Je li u ovom konkretnom slučaju tome razlog nedovoljno poznat i priznat izdavač (koprivnički Šareni dućan), vrsta romana (povijesni), tematika (knjižarstvo), kvaliteta papira (reciklirani) i grafički izgled naslovnice (tamniji tonovi), dobri stari manjak ciljanog marketinga ili kombinacija svega toga – činjenica je da ovaj visokokvalitetan primjer povijesnog romana nije pobudio veće zanimanje čitatelja. Općenitiji je problem suvremenog povijesnog romana taj da ga se nerijetko izjednačuje s komercijalnim povijesnim ljubićem koji je doslovno preplavio svjetsko pa i naše knjižarsko tržite, pa mnogi probirljiviji čitatelj odustaje od čitanja „e da ne bi čitao šund koji je samo smješten u to i to stoljeće“. Ako se radi o Drugom svjetskom ratu, a osobito tematici Holokausta, povijesni roman će još i proći: uz to se tek rijetki pisci poput Roberta Harrisa ili Jana Guilloua uspijevaju nametnuti kao ozbiljniji autori. Alix Christie ima nesreću da joj je Gutenbergov učenik  prvijenac, a k tome je i ženski pisac, što joj svakako nije olakotna okolnost. 

Gutenbergovom učeniku  prethodilo je autoričino pomno povjesničarsko istraživanje i konzultiranje s brojnim knjižničarima i autoritetima iz povijesti tiskarstva i knjižarstva, kao i vlastito iskustvo rada kao reljefnog tiskara. Radnja je dakako smještena u Mainz od 1450. g. nadalje, na razmeđi Vetus et Novus , u burna povijesno-politička previranja koja su itekako utjecala na nastanak nove Ars impressoriae. Gutenberg nije – kako bismo očekivali – glavni i idealizirani lik oko kojeg se sve vrti, već tek jedan od članova trolista zaslužnog za epohalni tiskarski izum: Peter Schöffer, Johann Gensfleisch alias  Gutenberg i Johann Fust. Radnja se odvija kroz sjećanja Petera Schöffera, uobličena u razgovore s opatom Trithemiusom vođene 1485. g. Trithemius je doista u dvije kronike i objavio svoje razgovore sa Schöfferom (1500. i 1514. g.) –  tako da radnja ima dvostruki povijesni okvir.

Lijepo sročen pogovor hrvatskog izdavača s pravom govori o Jeseni srednjeg vijeka  kao razdoblju strasti  i strastvenosti  koje su obilježile i epohu i ovaj enorman pothvat. Ipak, način na koji Alix Christie opisuje ovu napetu temu izuzetno je uravnotežen i promišljen. Njen čitljiv i kultiviran spisateljski stil, koji na dojmljiv način povezuje intimne drame i psihološke karakterizacije likova s njihovim izvanjskim aktivnostima i povijesnim datostima, čini ovu knjigu izuzetno podatnim tekstom za širi spektar čitatelja, a posebno za one koji vole dobro intelektualno i napeto štivo, međutim, bez pretenzija na visokoparnost. Ispreplitanje duhovno-religiozne sfere i funkcioniranja društva u Njemačkoj 15. stoljeća s brojnim tiskarskim i skriptorskim tehničkim pojedinostima (koje ipak nisu zamorne, dapače!) predstavlja dodatni plus za ovu vrijednu knjigu. Teško je povjerovati da Alix Christie iza sebe već nema pozamašan autorski opus po pitanju romana. Lakoća kojom piše svakako je povezana i sa 30-godišnjim novinarskim stažem, te se ovaj début  doima kao točka na i jednog izbrušenog pisca. 

 

Autor: Helena Novak Penga