Oris + (posebno izdanje iz 2018. g.) : Tri zadarske adaptacije

Oris, ugledni hrvatski dvomjesečni časopis za arhitekturu i kulturu življenja, od 2017. g. izdaje i posebna izdanja (dodatke redovnim brojevima časopisa) pod nazivom Oris +, čiji tematski brojevi predstavljaju vrijedne hrvatske arhitektonske projekte. Časopis Oris usmjeren je i prema inozemnoj stručnoj javnosti te je u potpunosti dvojezičan: usporedo s hrvatskim tekstom teče i engleski prijevod. Takvo je i jedno od dva posebna izdanja iz 2018. g., od kojih je dodatak broju 114 od posebnog značenja za Zadar.

Tematski broj pod nazivom Tri zadarske adaptacije okuplja tri članka koja na različite načine problematiziraju zadarske arhitektonske teme. Prvi, kraći članak Zadar : urbane intervencije (str. 2-9) potpisuje glavni urednik Orisa,  Maroje Mrduljaš. Autor daje kratak pregled važnijih zadarskih arhitektonskih zahvata u tkivo povijesne jezgre na Poluotoku poslije Domovinskog rata, čime tekst funkcionira kao uvod u idući članak po kojem je tematski broj i dobio naziv, Tri zadarske adaptacije. Ovaj članak autorice Ane Šverko zauzima središnji dio broja (str. 10-63) te čini svojevrsno proširenje srodnog teksta iste autorice Integracija s kontekstima iz Orisa br. 110 (2018. g.). Oba članka predstavljaju tri nove adaptacije povijesnih zadarskih građevina (Kneževe palače, Palače Cedulin i Malog arsenala), arhitekata Ive Letilović i Igora Pedišića. Tekst Tri zadarske adaptacije prikazuje autorske načine povezivanja novog i starog, odnosno usklađivanja kompleksnih povijesnih građevina sazdanih iz više povijesnih arhitektonskih slojeva sa suvremenim programima korištenja. Pri tome je predstavljanju adaptacije Kneževe palače kao najsloženijem od tri projekta posvećeno najviše pažnje i prostora, dok su adaptacije Malog arsenala i Palače Cedulin predočene kao projekti sa suprotstavljenim adaptacijskim načelima („Na neki način, u Palaču Cedulin uneseno je sve, a u Mali arsenal nije uneseno ništa“, str. 53).

Posljednji tekst u Orisu + pod nazivom Urbanističko-arhitektonska obnova Zadra 1945.-1955., autorice Dubravke Kisić, sažetak je izvrsne knjige Zadar – poslijeratna urbanističko-arhitektonska obnova : 1944.-1958. autorica Dubravke Kisić i Vedrane Mlikota, o kojoj smo već pisali. (http://www.gkzd.hr/content/dubravka-kisi%C4%87-antonija-mlikota-zadar-poslijeratna-urbanisti%C4%8Dko-arhitektonska-obnova-1944). D. Kisić sažela je u jednu rečenicu više-manje realizirane koncepcijske principe obnove povijesne jezgre Zadra u vrijeme SFRJ: poštovati zatečenu povijesnu matricu, konzervirati i obnoviti spomenike kulture te u njih interpolirati suvremena arhitektonska načela. Ti se principi mogu odnositi i na tri najnovije adaptacije arhitektonskog dvojca I. Letilović i I. Pedišić, čiji je individualan pogled na povijesno nasljeđe pobrao najviše ocjene ugledne arhitektice Ane Šverko.

Tematski broj Oris + posvećen Zadru važan je summa summarum značajnih arhitektonskih zahvata na Poluotoku u proteklih 15-ak godina, kojih ni sami nismo u potpunosti svjesni. O uređenju gradskih trgova ili adaptacijama povijesnih građevina često smo u prilici čuti i negativne laičke komentare. Stoga je prijeko potrebno čuti što o kvaliteti tih zahvata misli stručna javnost, čime tematski broj ovog časopisa tim više dobiva na važnosti.

 

Priredila: Helena Novak Penga (18. listopada 2019.)