Priče naše mladosti

Tko od nas nije sanjao o tome kako će jednog dana biti poznata i slavna osoba? Osobito vrijeme mladenaštva obilježeno je potrebom aktivnog sudjelovanja u događanjima za koja nam se čini da mogu promijeniti svijet. Tko od nas nije imao osjećaj posebnosti zbog odabira glazbe koju sluša, tko nije sanjario o mogućnosti da mu se posreći i da postane glazbeni kritičar u nekom od poznatih glazbenih časopisa? Sve te maštarije muče i junake novog Parsonsovog romana Priče naše mladosti.

Nastavak Kino Like

Tko zna koliko bih dugo vjerovao da o Lici i Ličanima znam sve što je potrebno znati da se 2001. godine nije pojavila Karakaševa zbirka Kino Lika. Kako i priliči štivu koje otvara oči, knjigu je izdala optičarska tvrtka Ghetaldus. I premda se ne može reći da je zbirka prošla nezamijećeno -dapače, pobrala je sjajne kritike, mobilizirala za naše prilike veliku čitateljsku publiku, a, kako znamo, ovih je dana humano preseljavaju na ekran - čini mi se da značaj te knjige još uvijek nije dovoljno prepoznat.

Glas bez odziva

Celine Curiol rođena je u Francuskoj 1975. godine. Zadnjih deset godina živi u New Yorku i osim pisanjem bavi se novinarstvom. Glas bez odziva njezin je prvi roman u kojem se prvenstveno bavi temom ljubavi, tj. njezinim nedostatkom. Priča je to o mladoj ženi koja u vrtlogu suvremenog urbanog života pokušava osjetiti, osvojiti i razumjeti stvarnost. Ponekad zbunjena, ponekad ranjiva, no prije svega iskrena. I zaljubljena u muškarca koji joj ne uzvraća ljubav. Glavna junakinja (mlada neimenovana žena) živi u Parizu i radi na željezničkoj postaji.

Šezdesete

Zbornik, jednostavno nazvan Šezdesete, posvećen je šezdesetim godinama XX. stoljeća, razdoblju koje je fasciniralo mnoge kritičare, filozofe, umjetnike… Kako kaže urednica Irena Lukšić, ovaj zbornik zamišljen je kao podsjetnik na vrijeme posljednje društvene utopije, i, danas bi se reklo, naivnog pokušaja da se svijet učini boljim i drukčijim.
Ipak, ne radi se o instant nostalgiji za minulim vremenima, nego o pokušaju da se analizirajući društvene i povijesne činjenice pokuša objasniti značaj i fenomen šezdesetih, na polju društvenih zbivanja, filma, glazbe, književnosti…

Dva svijeta i još jedan

Knjiga Tomice Bajsića Dva svijeta i još jedan putopisna je proza kroz vrijeme. Knjiga je to o moru, rijeci i jednom jezeru. More je ocean R. L. Stevensona, Daniela Defoa i današnjih pustolova, rijeka je Siječanjska rijeka (Rio de Jeneiro), a jezero je Parima na kojem žive brazilske Amazonke. Armacao dos Buzios malo je ribarsko mjesto 165 kilometara udaljeno od Rio de Janeira. Utočište nemirnih moreplovnih duša krajem 19.st bio je pansion za umorne moreplovce, a šezdesetih godina 20.st. kupila ga je Brigitte Bardot i usnulo ribarsko mjesto pretvorilo se u pomodno okupljalište.

Stranice