Amos Oz bio je jedan od najprominentnijih suvremenih izraelskih književnika, novinara, sveučilišnih profesora i intelektualaca. Preminuo je 2018. godine, no njegove misli i djela još su uvijek aktualni jer svijet je i dalje na istoj putanji koja se dala naslutiti još prije. Bio je izraziti pacifist i zagovaratelj mirnih rješenja sukoba u kojima je Izrael dugogodišnji sudionik.
Knjiga Cvijeće za Algernona jedno je od značajnijih djela znanstvene fantastike. Daniel Keyes donosi emotivnu priču o Charlieju Gordonu, muškarcu s intelektualnim poteškoćama koji se dobrovoljno podvrgava eksperimentalnoj operaciji povećanja inteligencije. Isprva se eksperiment doima uspješnim. Charliejev se um širi, sve dublje spoznaje okruženje i svakodnevica poprima novu dimenziju. Ipak, s rastom inteligencije javlja se snažan osjećaj izoliranosti, suočavanje s prošlošću i on spoznaje koliko okolina može biti okrutna i zavidna prema ljudima koji se razlikuju od njih.
Slavenka Drakulić istaknuta je hrvatska spisateljica i novinarka koja je u svojim književnim ostvarenjima okrenuta ženskom tijelu, bolesti i traumi. Upravo je takvo djelo i njezina knjiga priča O čemu ne govorimo. Knjiga sadrži 16 priča, s tim da je posljednju posvetila svojoj dugogodišnjoj prijateljici – preminuloj književnici Ireni Vrkljan.
"Uostalom, to je nešto o čemu ne govorimo. Čak ni s prijateljima. Smrt, bolest, nesreća, bol, gubitak, prevara, izdaja, poniženje, promašaj, sramota, neuspjeh… a pogotovo ostavština. O tome se ne govori."
Naša poznata pjevačica Danijela Martinović ovom nas memoarskom dionicom upoznaje sa svojim životom prije svjetala pozornice, kao i nakon njih. Hrabro se ogolila kako bismo mi kao čitatelji iz toga nešto naučili. Progovorila je o tajnom braku, bolesti bliske osobe te prometnoj nesreći iz djetinjstva koju je doživjela dok je s obitelji išla djedu na selo, a samo se pukom srećom izvukla netaknuta iz nečega što je moglo završiti tragično. Moglo joj je više nikad „ne svanuti“ i mogli smo mi ostati uskraćeni za mnogo divnih stvari koje je Danijela stvorila.
Potkraj 1980-ih u vihoru zanosa nezadovoljni narodi Istočne Europe pokreću val promjena koji dovodi do rušenja poretka te komunistički režimi redom padaju. U Rumunjskoj je to teže izvesti.
