Dora Pejačević (1885. – 1923.), najznačajnija hrvatska skladateljica, desetljećima je bila zaboravljena i prešućivana: kao pripadnica našičkog ogranka jedne od ekonomski i politički najmoćnijih slavonskih aristokratskih obitelji u Austro-Ugarskoj Monarhiji, nije bila društveno prihvatljiva tijekom komunističkog režima, a kao žena skladateljica koja se nije priklonila predominantnomu nacionalnom smjeru, predstavljala je „tuđinski“ element.
O Ernstu Haffneru malo se toga zna, osim da je 1925. – 1933. živio u Istočnom Berlinu, radio kao novinar i kretao se među siromašnom radničkom klasom. Godine 1932. objavljeno je njegovo jedino poznato djelo, Krvna braća, roman o dječjim bandama Berlina u osvit nacizma. Već godinu poslije nacisti su knjigu zabranili, završila je na lomači, a Haffneru se gubi svaki trag.
Katia Kozina i Filip Georgiev-Štimec autori su prvoga hrvatskog true crime podcasta, u kojem raspravljaju o stvarnim serijskim ubojicama, te tvorci igre Murder Mystery, u kojoj natjecatelji uz pomoć tragova rješavaju fiktivne zločine.
Jón Kalman Stefánsson islandski je pisac i knjižničar koji je stvorio osebujan i očaravajući književni svijet u seriji međusobno povezanih romana i kratkih priča. Na hrvatski je prevedena njegova trilogija „o dječaku“, koju čine romani Nebo i pakao, Tuga anđela i Ljudsko srce.
