Ako vam je kojim slučajem promaklo - golubovi razlikuju slike Van Gogha i Chagalla. Šojka je u stanju razmišljati o mnogim budućim događajima. Vrana može upamtiti do trideset tisuća skrovišta za sjemenke koje skuplja i zakapa kako bi ih sačuvala. A listojedni mravi se bave podzemnom poljoprivredom i pametno koriste antibiotike dobivene iz iste bakterije koja se koristi i u medicini. Oni izrežu biljku, sažvaču lisnatu tvar u kašu i koriste je kao supstrat na kojem uzgajaju vlastite nasade gljivica. Te gljivice mravima su glavna hrana i oni je uzgajaju kao monokulturu. Svoje usjeve gljivica oni plijeve, gnoje i podrezuju. A sve to rade već barem 50 milijuna godina. Kako to, zapitat će se čovjek? Pa to je besmislica
! Međutim... I taj čovjek jednom je lutao i sakupljao hranu da preživi dan kako bi već sutra opet krenuo lutati i sakupljati hranu i tako tisućama godina. Sve dok mu nije sinula dosjetka da stvori zalihe hrane kako bi barem jednom tjedno mozak koristio i u neke druge svrhe. Stoga je prestao lutati da bi postao poljoprivrednikom. Uzgajao je, gnojio i plijevio svoje usjeve. Baš kao i listojedni mrav danas. Doduše, nadmašio je čovjek mrava. Barem u tim aktivnostima. Ima naime tehnologiju koja mu zadovoljava prehrambene navike i olakšava opstanak. No ipak… mrav zaista uzgaja te gljive. On zna kako to raditi. Kako god to zazvučalo nama ovećeg korteksa. A ako nešto zna, znači da u prirodi vlada znanje. A ako vlada znanje - priroda tada pršti od inteligencije. I sva živa bića na ovom planetu dijele potpuno jednako porijeklo umnih sposobnosti. Jedini problem se oduvijek nazirao u predrasudama 'učenih ljudi' čiji se kamen temeljac znanstvene metode sastojao od sustavnog nijekanja postojanja svrhe u prirodi te od promatranja živih bića kao da su mehanička 
.
