Aleksandar Stipčević (1930-2015), arheolog, bibliolog, bibliograf, albanolog, knjižničar i esejist. Jedan od najznačajnijih hrvatskih knjižničara. Bavio se umjetnošću i religijom starih Ilira, bibliografijom, općom i nacionalnom poviješću knjiga i knjižnica, napose pitanjima cenzure i sudbinom knjige u društvu. Posljednjih godina najviše je pisao o povijesti hrvatske knjige i hrvatskih knjižnica.
Rođen je u zadarskim Arbanasima 10. listopada 1930. U Zadru je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta diplomirao je godine 1954. arheologiju. Godine 1977. na Filozofskom fakultetu u Zadru doktorirao je tezom »Religiozni simbolizam u Ilira«. Godine 1974. preuzima dužnost ravnatelja Knjižnice JAZU (danas HAZU), a potkraj 1983. prelazi u tadašnji Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, gdje preuzima dužnost glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona.
U studenom 1987., nakon izlaska iz tiska drugog sveska, prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek za informacijske znanosti: Katedru za bibliotekarstvo, gdje predaje sljedeće predmete: »Povijest knjige i knjižnica«, »Bibliografija« i »Sociologija knjige i knjižnica«.
Od 1987-1996. bio je šef Katedre za bibliotekarstvo u Odsjeku za informacijske znanosti, a od 1992-1995. pročelnik je Odsjeka za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Za svoj je rad dobio brojna priznanja: godine 1983. dobio je Kukuljevićevu povelju za rad u knjižničarskoj struci, a 1998. odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Nagradu grada Zagreba dobio je 2004. te iste godine i Nagradu grada Zadra za životno djelo. Zlatni orden »Naim Frasheri«, koju mu je predao tadašnji predsjednik Republike Albanije Rexhep Meidani »za doprinos osvjetljavanju povijesti Ilira«, primio je 2001. godine. 2006. godine primio je Povelju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kao priznanje za najviše zasluge i postignute rezultate u teorijskom i praktičnom radu u promicanju informacijskih znanosti i knjižničarstva. U veljači 2015. u Zagrebu mu je za njegove znanstvene zasluge i nacionalni doprinos dodijeljeno priznanje "Skenderbeg", koju predsjednik Albanije Bujar Nishani dodjeljuje najpoznatijim Albancima i albanskim prijateljima, za veliki doprinos u promoviranju albanske kulture i unapređenju albanske države u svijetu.
Umro je u Zagrebu 31. Kolovoza 2015. godine.
Uza sve dužnosti, poslove i obveze koje je više nego uspješno obavljao, nikada nije zaboravio svoje rodne Arbanase. Budno je pratio, ali isto tako i poticao kulturnu i publicističku djelatnost. Za života se zalagao da se u Arbanasima otvori knjižnica u kojoj će se prikupljati sva knjižnična građa vezana za Arbanase što se i ostvarilo 2008. godine kada je otvoren Ogranak Arbanasi, koji od 2017. godine nosi njegovo ime.
Lucija Perović
Zadar, 9.1.2020.
