Predstavljanje knjige Sumrak kvarnerskog brodarstva, autora kapetana Igora Stipanovića.

Knjiga sadrži slike 169. brodova (od Tare do Kostrene), njihove karakteristike, generalni plan gdje su bili dostupni, zatim gdje su bili izgrađeni, kada su bili kupljeni ili dodijeljeni i gdje su završili svoj plovidbeni život. Tih 169. brodova prikazano je na 700 slika na 290 stranica, dok ostalih 120 stranica sadrži opis stvaranja, život, i odumiranje putem raznih priloga, novinskih isječaka, priloga sabranih iz Vjesnika i Revije Jugolinija, Pomorstva, Jadranske straže, Pomorca, Povijesnog državnog arhiva u Rijeci i vlastite arhive. Priložene su razne tablice i statistički podaci, nekoliko prvih i zadnjih lista kretanja brodova, rukovodilaca  na brodovima, statistika rasta svjetske flote, itd. itd. Zatim su priložene kratke biografije svih generalnih direktora, desetak zapovjednika, nekoliko upravitelja stroja i nekoliko drugih istaknutih ličnosti i nosioca spomenica Domovinskog rata u pomorstvu. Na kraju je priložena i osmrtnica Croatia Line-a – Državna revizija Croatia Line-a koja je bila završena godine 2003., dakle tri godine nakon pljenidbe i prodaje posljednjeg broda.

Ljubavnici i luđaci, autobiografska knjiga Julienne Eden Bušić, supruge tragično preminulog hrvatskog političkog aktivista Zvonka Bušića. U njoj je autorica opisala svoju i suprugovu sudbinu nakon otmice, uhićenja i presude u jednom od najkontroverznijih slučajeva vezanih uz djelovanje hrvatske emigracije.

Jacqueline Carey, popularna američka spisateljica posjetila je 26. kolovoza 2013. Gradsku knjižnicu Zadar te na našu zamolbu potpisala jednu od svojih knjiga sa naših polica. Posvetila ju je korisnicima Gradske knjižnice Zadar! Njeni romani spadaju među najkvalitetnije u svijetu suvremene književne fantastike. Kombinacija su povijesnih, fantazy i malo žešćih erotskih sadržaja te predstavljaju svojevrstan književni presedan. Radnja im se događa u Europi (dijelom čak i u Hrvatskoj), u razdoblju između srednjeg vijeka i početaka renesanse ali u alternativnoj verziji povijesti. Knjige su joj bogate razrađenim likovima, brojnim detaljima i zapletima te zato imaju poprilično dug uvod u kojem Carey strpljivo gradi priču. Ali nakon njega nastaje eksplozija događanja koja ostavlja čitatelje bez daha. Ženski likovi imaju posebnu ulogu, naglašena im je seksualnost i samosvijest  te kroz njih Carey iskazuje tendencije ka rušenju svih vrsta stereotipa i tabua te promicanju emancipacije pojedinca u društvu.

Gradska knjižnica Zadar izražava žaljenje zbog gubitka velikog pisca i intelektualca Mirka Kovača. Ovog izuzetno traženog i čitanog autora pokušali smo ugostiti u manifestaciji Zadar čita, no zbog bolesti to nažalost nije bilo moguće. Našim korisnicima koji nisu upoznati s njegovim opusom preporučujemo da potraže njegove knjige na našim policama.

Mirko Kovač rođen je 26. prosinca 1938. u Petrovićima, nedaleko Nikšića u Crnoj Gori. Rano napušta dom s već formiranom vizijom sebe kao pisca. Sam se uzdržavao, često mijenjao škole zbog sukoba s nastavnicima te na kraju pohađao Akademiju za pozorište i film u Beogradu, Odjel dramaturgije, koju nije završio jer je već tada (1962. godine) objavio roman Gubilište, koji se odmah našao na nišanu tadašnje ideologije pa gotovo godinu dana nije imao mira.

Zbog takvog ozračja sve češće bježi iz Beograda u Zagreb gdje počinje pisati filmske scenarije: Lisice su proglašene jednim od najboljih hrvatskih filmova svih vremena, nagrađivani su i Okupacija u 26 slika, Pad Italije i dr. Piše i za kazalište: u Kamernom teatru u Sarajevu izvedena je drama Osipate se polako vaša visosti, ali je nakon premijere zabranjena a pisac optužen da je pravio aluzije na tadašnjeg predsjednika Tita.

U drugoj polovini osamdesetih sve se više angažira protiv Miloševićeva režima i srpskog nacionalizma, s Filipom Davidom i istomišljenicima osniva Nezavisne pisce i distancira se od srpskog Udruženja književnika, sudjeluje u osnivanju Beogradskoga kruga te iz Beograda surađuje sa zagrebačkim tjednikom Danas, jednim od najtiražnijih i najpopularnijih tjednika toga vremena. Zbog takvih stavova na jednom skupu završava razbijene glave, te konačno 1991. godine napušta Beograd i seli se u Rovinj, gdje piše neke od svojih najboljih romana: Kristalne rešetke, Grad u zrcalu, Elita gora od rulje, Pisanje ili nostalgija, i druga djela.

Mirko Kovač zauvijek nas je napustio 19. kolovoza 2013. u Zagrebu. Kao izuzetno plodan i svestran autor napisao je mnoga još neobjavljena djela, pa mu smrću opus još nije konačan.