Doc. dr.sc. Nives Tomašević objavila je koncem 2015. knjigu Kreativna industrija i nakladništvo kojom je objedinila svoje dvije profesije, sveučilišne profesorice i urednice. Kao docentica na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te urednica u Nakladi Ljevak, autorica je povezala nakladništvo i kulturu, odnosno prikazala je na koji način su povezani nakladništvo kao djelatnost i znanstveno područje te kultura kao temeljni i sveobuhvatni segment društva.  Kreativna industrija novi je sektor kulturne industrije dok se nakladništvo može okarakterizirati kao sektor kreativne industrije. 

Knjiga je napisana u dva velika poglavlja. U prvom poglavlju autorica govori o kreativnoj industriji te o nakladništvu kao dijelu kreativne industrije.Kao dio kreativne ekonomije, kreativna industrija sektor je u procesu nastajanja i institucionaliziranja, a ključna odrednica koja povezuje navedenu ekonomiju i industriju jest kreativnost. U knjizi se kreativna industrija stavlja u kontekst kulturnog dobra te kulturnog i kreativnog sektora Europske unije.Kreativni radnici odnosno umjetnici su početna karika lanca kulturne i kreativne proizvodnje, a rezultat njihovog kreativnog rada jest kreativni proces. Autorica navodi kako moć društvenih mreža te njihovo ubrzano širenje, kao i utjecaj medija i marketinga, uvelike utječu na funkcioniranje kreativne ekonomije odnosno kreativne industrije. Nadalje, u prvom poglavlju govori se još i o nakladništvu kao djelatnosti koja ima tržišnu i kulturnu ulogu, a svojim djelovanjem čuva i unaprjeđuje kulturne vrijednosti. Knjiga kao proizvod nakladničke djelatnosti ima dvostruku ulogu, kao kulturno i kao gospodarsko dobro. Izlaženjem na tržište, knjiga se nudi potencijalnom čitatelju odnosno konzumentu kulturnog dobra. Drugo poglavlje knjige donosi primjere dobre kulturne i kreativne prakse u Hrvatskoj, u području nakladništva, gdje se između ostalog navodi: Knjižnica i Čitaonica Bogdana Ogrizovića, Festival svjetske književnosti, Zagreb Book Festival, Sa(n)jam knjige i mnogi drugi.

Znanje i iskustvo koje je autorica objedinila pišući ovu knjigu otvaraju nove vidike i uvode nas u novonastalu problematiku važnu za nacionalnu kulturu unutar vremena u kojem živimo. Bitan naglasak stavljen je na društvenu odgovornost, kako nakladnika tako i cjelokupne kreativne industrije.

 

Tvrdnja da ljudi imaju izuzetan neiskorišten moždani potencijal i da prosječno koriste svega 10% svojeg mozga je jedan od najtvrdokornijih mitova koji se tiče psihologijskih i neuroloških fenomena i koji se svakodnevno pojavljuje u javnosti i u popularnoj kulturi. Iako su psiholozi i neuro-znanstvenici u mnogo navrata jasno istaknuli da ta tvrdnja nije istinita, taj mit i dalje često propovjedaju laici te raznoliki gurui i praktičari pseudoznanstvenih učenja.

U ovom predavanju raskrinkat ćemo navedeni mit te ćemo se vratiti u prošlost i pokušati objasniti njegovo porijeklo. Saznat ćemo jesu li u nastanku tog mita nekakvu ulogu igrali William James, Dale Carnegie i Albert Einstein.