Pjesnik Fabijan Lovrić domaćin je pjesničko-glazbenog sureta koji se priređuje u utorak 12. veljače 2013. g. u Gradskoj knjižnici Zadar s početkom u 18 sati. Susret se priređuje povodom Dana zaljubljenih, a okupit će brojne zavičajne autore i klapu Koporan iz Poličnika.
Pjesnik, učitelj, novinar, urednik i kulturni djelatnik Fabijan Lovrić dopisnik je mnogih listova i znanstvenih časopisa, između ostalih: The Bridge, Republika, Osvit, Hrvatska misao, Hercegovina franciscana, Zadarska smotra, Dubrovnik, Riječ, Književna rijeka, Priroda, Zadarski list, Zadarski regional, Hrvatsko slovo, Školske novine, Glas koncila, Naša ognjišta, Zvrk, Cvitak, Radost, Modra lasta... Objavljuje znanstvene i stručne radove. Rado odlazi na književne susrete, 2010. godine je trideseti put posjetio Goranovo proljeće u Lukovdolu, a na Kijevskim književnim susretima, gdje svake godine sudjeluje znanstveno-stručnim radom, je od početka (2001.) te manifestacije, te kao predstavljač novih izdanja i likovni kritičar sudjeluje u mnogim kulturnim akcijama. Organizator je književnih susreta “Kulturom protiv terorizma” čiji je i začetnik na idejni poticaj Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Nenadmašiva satira i klasik suvremene američke književnosti napokon je dočekao svoje prvo hrvatsko izdanje. Izvorno je objavljen još 1939. a kod nas se pojavio ravno sedamdeset i tri godine nakon. Dakle, prošle godine. Međutim, za dobro štivo nikad nije kasno. Posebice kad se tematika učini, kako se ono kaže, aktualnijom nego ikad prije.
O kakvim to skakavcima Nathaneal West stoga ovdje pripovijeda? U diskusiju ipak ne bismo ulazili. Tumačenje je sasvim proizvoljno. No ipak valja napomenuti kako je Dan skakavaca priča o ranim danima Hollywooda za vrijeme Velike depresije 1930-ih godina. Fabula prati glavnog protagonista Toda Hacketta, ambicioznog akademskog slikara zaposlenog u Hollywoodu na oslikavanju kulisa za spektakularna trivijalna ostvarenja. Uz njega tu je mlada glumica u usponu - promiskuitetna starleta čiji je banalni životni san da bude slavna, a čovjek slabog fizičkog te još slabijeg duševnog zdravlja po imenu Homer Simpson definitivno zaključuje karakterni tri fantastico Westovog pripovijedačkog crnog humora. No nije to sve... Tu je i posesivna majka sa svojim derištem u smokingu 'koje će postati bogato i slavno'... zatim nasilni i nasrtljivi Meksikanaci, pa borbene kokoše i borbeni pijetlovi... Tu su konačno i izljevi slabašnih vrijednosti kao i kriza morala okupljene svjetine željne perverzija iz najbanalnijih trač rubrika. A sve se to nervozno slijeva u tu tako osunčanu Kaliforniju u kojoj, što od sjaja što od bijede, ponajviše ipak blješti ta tvornica snova zvana Hollywood.
Zasluženo jedno od ponajboljih američkih, ali i svjetskih, književnih ostvarenja 20. stoljeća.
Članovi Dioptrije čitali su pravi talijanski gorko-slatki biser - "Ja se ne bojim" N. Ammanitija.
Evo osvrta o knjizi voditeljice ovog kluba čitatelja za mlade - Ive Pejković:
1978. godine u južnoj Italiji, iza sedam brežuljaka, tamo gdje nema google maps uputa, sunce prži i prži. Ljeto je u Acqui Traverse, a Micheleu je 9 godina i dane provodi sa svojom malom ekipom. Uglavnom se bave međusobnim zadirkivanjem – Micheleova mlađa sestra je cvikeraš, a Barbara je debeljuca. Ali ima grudi.
Samoprozvani vođa ovog čopora je Lubanja, koji djecu najčeše tjera na kojekakve gluposti ne bi li tako razbili dosadno ljeto u talijanskoj pripiz…pardon, idiličnom zaseoku.
U jednom od pohoda na susjedovo polje, djeca otkrivaju napuštenu kućicu, a ono što otkriva Michele kada ostaje posljednji u grupi na odlasku, da bi pokupio sestrine naočale, promjenit će njegov život.
Zauvijek.
Ali, on se ne boji.
U jami je ljudska noga! Takva tajna je nešto najbolje što se može dogoditi jednom 9-godišnjaku, zar ne?
Sljedeći dan, Michele otkriva da noga nije amputirani dio tijela, već pripada mršavom, prljavom i potpuno izmučenom dječaku, očito njegovom vršnjaku. Kako je dospio u jamu? Tko su zlikovci koji ga tu drže? Znatiželja ubija mačke, u ovom slučaju, dječake.
Pomažući zarobljenom dječaku, a nemajući pojma kako i zašto se maleni zatočen, Michele će se uvaliti u nešto što nije mogao ni sanjati. Njegovo djetinjstvo na neki način završava na dan kada razotrkiva otmičare jadnog dječaka…
Je li moguće da Michele više ne može prepoznati vlastitu obitelj i najbliže susjede? I hoće li njegova humanost prevladati osjećaj dužnosti prema dominantnom ocu? Hoće li Micheleova majka prestati biti žrtvom patrijarhalne sredine u kojoj ”postoji” samo uz svojeg supruga? Na ova pitanja potražite odgovor u kratkom romanu ”Ja se ne bojim” Niccola Ammanitija, koji je nastao devedesetih godina kada je pisac putovao prema talijanskoj južnoj regiji, Apuliji.
Roman je 2001. godine osvojio književnu nagradu Viareggio-Repaci, a prodaje se kao lud, jer je objavljen na preko 20 jezika. Po romanu je snimljen i film u režiji Gabriele Salvatorea.
Knjiga je nastala prema istinitom događaju, otmici jednog dječaka iz Milana 70-tih, kada je otmica u Italiji bila uobičajena pojava. Primjerice, 1978. godine izvršeno je 600 otmica, najčešće djece bogatih moćnika. To je svijet našeg junaka Michelea, izvana tako romantičan…netaknuta priroda, talijanska idila, iznutra brutalna, pokvarena i nemilosrdna rupa.
”Ja se ne bojim” podsjetit će vas na ”Pet prijatelja”, ali imat ćete dojam da to nije pisala Enid Blyton, nego Stephen King.
Ako želite priču koja će vas potpuno zarobiti (čita se u jednom zalogaju), dirnuti, priču o ruralnoj sredini u kojoj se jedno prijateljstvo protivi svim onim ”nepisanim pravilima”, ovo je roman za vas.
A nakon toga, poželjet ćete još Ammanitija.
P.S. A, ako želite još Ivinih preporuka - skoknite do njenog bloga 
.
P.P.S. A, evo i preporuke kolega našeg Odjela za odrasle - Ammanitijeva knjiga Nek zabava počne 
.
Povodom desetog Dana sigurnijeg interneta, 5. veljače 2013. godine, pozivamo vas da sa svojom djecom odigrate tri online igrice iz serije Radoznalci u akciji koje je na svom portalu objavila zajednica učitelja i nastavnika Suradnici u učenju.
Prve dvije igrice bave se zaštitom osobnih podataka i sigurnošću na društvenim mrežama, a osmišljene su kroz niz kratkih priča koje djecu stavljaju u problemske situacije kakve susreću na internetu. Djeca ih mogu samostalno rješavati jer je uz svako pitanje pripremljen i savjet koji im objašnjava moguće probleme i posljedice raznih postupaka i oblika ponašanja na internetu, ali ih možete iskoristiti i kao podlogu za razgovor. Tema treće igrice su zamke elektroničke pošte, a igra je osmišljena kao virtualna šetnja kroz park pod nazivom "Sigurna e-pošta". Šećući parkom, djeca se kroz niz kratkih priča stavljaju u problemske situacije kakve susreću prilikom svakodnevnog rada s elektroničkom poštom, primjerice otvaranje poruka nepoznatih pošiljatelja, primanje i slanje lanaca sreće, phishing poruke ali i pravila lijepog ponašanja prilikom komunikacije elektroničkom poštom. Evo direktnih poveznica:
Suradnici u učenju kontinuirano objavljuju obrazovne sadržaje, interaktivne igre, brošure i priručnike o sigurnijem, primjerenijem i odgovornijem korištenju interneta, a možete ih pronaći na stranicama portala učitelji.hr.
Dan sigurnijeg interneta obilježava se u sklopu kampanje Sigurniji internet za djecu i mlade čiji je cilj djecu i mlade potaknuti na sigurno i odgovorno korištenje interneta i mobilnih uređaja. Detaljnije informacije možete pročitati na stranicama kampanje.
Ovogodišnji slogan Dana sigurnijeg interneta glasi povezivanje uz uvažavanje, a djeca diljem svijeta kreiraju multimedijske radove na temu online prava i odgovornosti.