Strip Neznalice, francuskog autora Etiennea Davodeaua, jedna je od onih toplih ljudskih priča koje pokazuju koliko možemo naučiti jedni od drugih, koje spajaju naizgled nespojive svjetove puneći nas optimizmom i strašću. 

Neznalice priča priču o samom autoru Etienneu i njegovom prijatelju vinogradaru Richardu Leroyu. Njih dvojica sklopili su pakt – Etienne će Richardu pokazati svijet stripa i umjetnosti, dok će Richard njemu pokazati svijet vina i enologije. Kroz radnju koja se odvija kroz otprilike jednu godinu čitatelj je uvučen naizmjence u oba svijeta, upoznaje mnoge slavne i renomirane strip autore i vinogradare koji se pojavljuju i objašnjavaju svoj rad i motive koji ih tjeraju da rade ono što rade baš na način na koji to rade – ustvari nam pružaju uvid u svoju strast i svoje živote. Snaga Neznalica stoga leži u iskrenosti, prijateljstvu, vjerodostojnosti i optimizmu, bez pretjeranih dramatskih zapleta i neizvjesnosti (osim kad čitamo ocjenu Richardovog vina od strane Roberta Parkera, vodećeg svjetskog enologa, ili Richardove osvrte na Etiennove preporuke stripova). No upravo su jednostavnost toka radnje i jednostavnost zapleta ono što osvaja čitatelja, pružajući mu neopterećen i iskren uvid u oba svijeta.   

 

Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. - Zagreb, 26. listopada 2012.), bio je hrvatski književnik, suvremeni klasik.

Prvih deset godina života proveo je u dječačkoj slobodi, odrastajući na obali rijeke Mure, što je uvelike odredilo njegovu spisateljsku poetiku.

Pohađao je Filozofski fakultet, radio kao tajnik Matice hrvatske, bio urednik Kola i časopisa Republika. Pisao je romane, pripovijetke i drame, filmske scenarije, novinske članke i radiodrame. Knjige su mu prevođene na ruski, poljski, češki, slovački, mađarski, bugarski, albanski, kineski i esperanto.

Bio je poznati pomorac.

Posljednjih godina života živio je u Zagrebu, ali značajni dio svojeg vremena provodio je i na ranču u Gorskom kotaru. Bez obzira na visoku dob, bio je vitalan i lucidan. U hrvatskoj športskoj povijesti ostat će zapamćen i kao prvi Hrvat koji je, uz suprugu Renatu, sina Marka te Vladimira Hrlića, oplovio svijet na športskom jedrenjaku.

Njegovo svjetski najpoznatije djelo je putopis Besa - brodski dnevnik, nastao na temelju zapisa s putovanja jedrenjakom Besa oko svijeta.

Krajem 2005. godine objavio je memoare pod naslovom Svjedok prolaznosti, kao završno djelo u nizu njegovih izabranih djela. U toj je knjizi opisan cjelokupni životni put, od rođenja i dječaštva u Kotoribi, do odlaska u Zagreb pa u partizane, te poslijeratni period u kojem je Horvat zbog svojega djela Ciguli-miguli bio označen kao neprijatelj partije i nakratko uklonjen iz javnog života. No, ta ga je epizoda okrenula moru, i upravo su nakon njegovih plovidbi svijetom nastale njegove najbolje knjige. Nažalost, voda se kao element pokazala fatalnim za Horvata, uzela mu je oba sina.

Vezama Horvatovih knjiga i prirode bavi se međimurska udruga ZEO Nobilis.