Škraping team će predstaviti ovogodišnje izdanje Škrapinga zajedno sa Stipom Božićem, sportskim direktorom i velikim prijateljem Škrapinga kao i s nekoliko gostiju iznenađenja. Na predstavljanju će biti posluženi hrvatski otočni proizvodi tradicionalnog Sajma otočnih proizvoda koji se održava u vrijeme Škrapinga, tako da će ugođaj biti kompletan.
Bogatstvo živog svijeta u podmorju Parka prirode Telašćice opće je poznato. Međutim, ronioci Ronilačkog kluba Sv. Roko iz Bibinja primijetili su promjene, kao i velik broj zaostalih ribolovnih alata na dubljim dijelovima Parka. Na ovom predavanju govorit će Đani Iglić, Alen Petani i ravnateljica Parka prirode Telašćica Nikolina Baković. Osim o promjenama koje su uočene ronjenjem, govorit će se i o akcijama i projektima vađenja izgubljenih i napuštenih ribolovnih alata, ali i o organizmima koji su ih u međuvremenu naselili.
Priča kaže da je Diomed, jedan od najvećih grčkih junaka, nakon trojanskog rata završio svoj život u Jadranu i da je pokopan na otoku koji se nazvao po njemu, Diomedov otok. Njegovi vjerni suborci, koji nisu htjeli ostaviti svog prijatelja i vođu, čudesno su pretvoreni u ptice koje čuvaju junakov grob.
7. listopada 1571., prije 444 godine, odvila se najkrvavija pomorska bitka u povijesti - bitka kod Lepanta, sukob mornarica Osmanskog carstva i Armada Svete lige. U bitci su na strani Svete lige sudjelovali i brodovi s istočne strane Jadrana: iz Kopra, Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Hvara, Trogira, Dubrovnika, i Kotora.
Karlo Baumann (Zelenika, 1914. – Split, 1954.) bio je dipl. Ing. strojarstva i brodogradnje.
Kao zaposlenik riječkog 3. maja i splitskog Brodospasa bavio se podvodnim aktivnostima projektirajući i izvodeći podizanje potonulih brodova u ratnim operacijama Drugog svjetskog rata.
Tjedan zaljeva Morbihan jedan je od najznačajnijih europskih pomorskih, kulturnih i turističkih događaja. Festival se 2015. godine održao od 11. do 17. svibnja, a Hrvatska je imala status počasnog uzvanika. Na ovom Morskom utorku obratit će nam se sudionici Festivala iz Zadarske županije, uz moderiranje Zrinke Mandić.
U suvremenom svijetu riječi su često jedini svjedoci zaboravljenih stvari, znanja, vještina i postupaka. Što je to ancikor, spicivanje, imbrač, mačak, ašumivanje? Treba li to uopće znati i čemu takvo znanje služi? Ima li smisla te riječi čuvati, o njima brinuti i tumačiti njihova danas, naizgled, nepotrebna značenja? Prof.dr.sc. Vladimir Skračić i doc.dr.sc. Nikola Vuletić, predavači na ovom Morskom utorku drže da ima i tim se uvjerenjem ravnaju u svome znanstvenom radu.
Stara portugalska poslovica kaže: ako ne znaš boga molit, idi na more! Ljudi koji odlaze na more suočavaju se s opasnostima s kojima se ljudi koji nikad nisu napustili sigurnost kopna nikad ne susreću. I upravo opasnosti s kojima se u svom zanimanju susreću pomorci, dovele su vrlo rano na obalama Sredozemlja do razvoja specijalizirane pomorske religije. Pomorci koji dolaze iz različitih etničkih i kulturnih sredina imaju više dodirnih točaka između sebe, nego među pripadnicima svog naroda i društva koji nemaju dodira s morem.
Knjiga Parobrodi Jadrana na razglednicama slovenskog autora Mitje Lamuta otkriva nam dio povijesti koji se događao u našoj neposrednoj blizini – na Jadranskome moru. Ona nam donosi niz priča o sudbinama brodova koji su plovili istočnom jadranskom obalom u razdoblju od sredine 19. stoljeća do Drugoga svjetskoga rata, poznatom i kao »zlatno razdoblje putničkih parobroda«.