Tome Marelić, djelatnik Sveučilišta u Zadru, na ovom Morskom utorku nastojat će slikovito, popularno-znanstvenim pristupom, dočarati na koji se način organizirala plovidba duž istočne obale Jadrana od razdoblja prapovijesti do uvođenja plovila na vlastiti pogon.
Održan je prvi Mali Morski utorak u 2017. godini kojeg su nam održale Melita Mokos sa Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i Tina Nenadić i Marija Uhoda iz Društva istraživača mora 20000 milja. Učenici OŠ Šime Budinića tako su čuli o tome kakvi svi oblici života žive u plitkom pojasu do kojeg dopire sunčeva svjetlost, a kakvi u dubokim predjelima koji su u vječnoj tami. Potom smo slagali kolaž i pokazali što smo naučili.
Škraping je jedinstvena međunarodna treking utrka po oštrom otočnom kamenju koja spada u vrstu ekstremnih sportova.
Svake godine održava se na otoku Pašmanu tijekom ožujka, dok će se sljedeća utrka održati u subotu 04. ožujka 2017. godine pod nazivom Škraping Tkon – otok Pašman 2017.
Natjecatelji na startu dobivaju kartu otoka s ucrtanim kontrolnim točkama koje moraju proći u što kraćem vremenu.
Koje jadranske životinje najviše cijenimo? Kako se te životinje uklapaju u okoliš i čovjekove potrebe? Zašto neke životinje cijenimo više od drugih? Predstavit će se istraživanje o ukusima i važnosti ribolovnih trofeja koje je provedeno na populaciji sportskih ribolovaca i ljubitelja morskih delicija. Predaje Pero Ugarković, dugogodišnji pisac članaka morske i sportsko ribolovne tematike, urednik portala podvodni.hr i suradnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Problem otpada u moru jedan je od najvećih problema sadašnjice. Djelovanjem sunčeve energije, veći komadi plastičnog otpada se postepeno raspadaju na sve sitnije i sitnije dijelove koji ulaze u hranidbenu mrežu morskih organizama procesom biokoncentracije, kao strano tijelo koje se raspada u organizmu morskih životinja djeluje štetno na zdravlje i imunološki sustav te konačno procesom biomagnifikacije i ribolovom završavaju na našem stolu.
U svijetu je potapanje dotrajalih brodova u svrhu stvaranja ronilačkih i turističkih atrakcija uobičajena pojava. U Hrvatskoj je ta praksa sve do ljeta 2016. godine bila potpuno nepoznata, kad je kod Pule potopljen Titov admiralski brod Vis.
Prezentacija s projekcijom fotografija života u podmorju dalmatinskog dijela Jadrana s osvrtom na to kako sačuvati (ili oporaviti) to blago - a da i ribari budu zadovoljni.
Predaje Jelena Belamarić, prof. morski biolog.
Rimski pisac Plinije Stariji u opisu istočne obale Jadrana između Zadra i Trogira, spominje i Diomedov rt. Na tragu istraživanja koja su pokazala postojanje Diomedova kulta na Palagruži i ovdje su poduzeta arheološka iskopavanja. Ona su iznijela na vidjelo postojanje helenističkog svetišta, koje je bilo redovno posjećivano gotovo 400 godina, te svjedočanstva o štovanju Diomeda kao zaštitnika pomoraca na Jadranu. Predaje doc. dr. sc. Lucijana Šešelj.
U Pašmanskom kanalu, važnom prolazu u sklopu istočnojadranske pomorske komunikacije, otkrivena je potopljena lučka konstrukcija i dugački nasip kojim je otočić Ričul nekoć bio spojen s obližnjim kopnom. Bogat kulturni depozit sadrži raznovrsne arheološke nalaza: fragmente keramike, koštane alatke, predmete od drva te različite bioarheološke ostatke.