Valérie Perrin - Svježa voda za cvijeće

Naslovnica

Svježa voda za cvijeće prekrasna je i dirljiva priča francuske spisateljice Valérie Perrin o Violette Toussaint – čuvarici groblja u malom gradiću u Burgundiji. Violette dane provodi u svom vrtu njegujući razno bilje i cvijeće te održavajući grobove. Ispod crnog mantila koji uvijek nosi nalazi se mnoštvo boja jer, kako ona zna reći, „ispod zime skriva ljeto“, a vrata njezina doma uvijek su otvorena za sve one kojima je potrebna utjeha i šalica čaja.

Gulliksen Geir - Gle nas sad

Naslovnica

U novom romanu Geira Gulliksena Gle nas sad, u prijevodu Anje Majnarić, tema je preljub. Pisac u fokus stavlja pedesetogodišnjeg Hansa koji je u drugome, relativno sretnom braku s liječnicom Ingunn. Hans ima svoju definiciju sretne veze koja će pasti u vodu nakon upoznavanja dvadeset godina mlađe Harriet. Bizaran način njihova upoznavanja i povezivanja pripada domeni nevjerice i komičnosti. Posljedica tog susreta Hansov je osjećaj krivice koji on vrlo brzo procesuira svojom životnom filozofijom: njegova sreća ne može biti razlog nečije nesreće.

Min Jin Lee - Pačinko

Naslovnica

Američka spisateljica korejskoga podrijetla Min Jin Lee objavila je djelo neobična imena Pačinko. Roman je polučio velik uspjeh i dospio u finale prestižnih natjecanja, osvojio nagradu Medici Book Cluba i srca kritičara renomiranih američkih glasila te je snimljen i kao serija. Na hrvatski je roman prevela Mirna Čubranić.

Ernest Hemingway - U naše dane

Naslovnica

Zbirka vinjeta U naše dane proslavila je Hemingwaya kad je imao samo 25 godina, a na hrvatskom jeziku možete je čitati u prijevodu Maje Tančik. Zbirka je hvaljena zbog stila pisanja koji je bio potpuno drukčiji od bujnoga i ekstravagantnog stila koji je tada vladao. Koristeći se jednostavnim, ali moćnim rečenicama, s malo ili bez opisa emocija, Hemingway je uspio isplesti snažne i dirljive priče.

M. W. Craven - Lutkar

Naslovnica

Kriminalistički romani često se pišu, objavljuju i traže, čineći i dalje jedan od najčitanijih žanrova suvremene literature. Međutim, upravo zbog tolike količine njihovi su motivi, neka opća mjesta, zapleti, raspleti i likovi postali ponavljajući, prepoznatljivi i već viđeni. Protagonisti su sve češće osobe obilježene vlastitom mračnom prošlošću, sklone porocima, destruktivne, a radnje tih romana sve više usredotočene na psihološku karakterizaciju takvih likova nego na klasični tijek klasičnoga kriminalističkog romana – zločin, istraga, prikupljanje dokaza, rješenje.

Stranice