Naslov Uvod u HTML5 i CSS3
Tijelo
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Petak, Rujan 7, 2012 - 09:13
Naslov Mika Toimi Waltari
Tijelo
Mika Toimi Waltari (1908. – 1979.) je vjerojatno najpoznatiji finski pisac, nepravedno zapostavljen kod hrvatskih čitatelja. Njegova djela prevedena su na 40-ak svjetskih jezika, dok je po njegovom najpoznatijem romanu, Sinuhe Egipćanin, davne 1954. godine snimljen i film, The Egyptian.
Mika Waltari čarobnjak je povijesnog romana. Zaista je fascinantno u kojoj mjeri uspijeva dočarati čitatelju svijet kakav je bio prije 2000, 1000, ili 300 godina. Čitatelj stječe dojam da je Waltari gotovo poput Njegove Visosti iz stripa Alan Ford, koji je osobno upoznao sve povijesne ličnosti i sudjelovao u svim važnim povijesnim događajima, jer ne može se drugačije objasniti preciznost kojom Waltari dočarava tadašnje društvene i političke prilike, pritom u taj kaotični žrvanj vješto uključujući malog čovjeka, potpuno nesvjesnog u što se upleo. Očigledno je, dakle, nevjerojatno znanje kojim raspolaže, pa čitajući njegove knjige možemo naučiti o određenom povijesnom razdoblju gotovo kao da čitamo kakav udžbenik iz povijesti. Međutim, stil i način pisanja kojim se Waltari služi kako bi oživio povijest potpuno je u službi čitatelja, jednostavan i pristupačan, ponekad i pomalo arhaičan, ali obzirom na teme njegovih djela, to samo pridonosi ukupnom dojmu pravog povijesnog znalca.
Romani Mike Waltaria prepuni su uzbuđenja, ljubavi, strasti, opasnosti i znanja, te ne dozvoljavaju čitatelju da mu ni na trenutak misli negdje ne odlutaju. Nakon svake njegove knjige koju pročitate imat ćete dojam da ste nešto naučili, da ste zabavljajući se postali pametniji, i htjet ćete još.
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Utorak, Rujan 4, 2012 - 10:19
Naslov Trgovina
Tijelo
Ovdje u našim krajevima manje-više svi znamo kako je to živjeti u malom mjestu, nekom seocetu na otoku ili u zaleđu grada. Svak svakog pozna, svi znaju sve o svima, a najgore što se može dogoditi i čega se svi užasavaju je bilo kakva promjena uobičajene rutine. Trgovina je strip upravo o ljudima iz malog zabačenog mjesta i promjenama koje su ipak neminovne...
Notre-Dame-des-Lacs malo je zabačeno seoce u Quebecu nastanjeno francuskim doseljenicima. Pored crkve mjesna trgovina centar je mjesta oko kojeg se sve događa. No smrću vlasnika trgovine, Felixa Ducharmea, stvari se stubokom mijenjaju. Vođenje trgovine pada na leđa njegove udovice Marie, nejake žene o kojoj sad ovisi mnogo toga jer trgovina je važna za opstanak cijelog seoceta. Marie se snalazi kako god zna i umije, a situacija se dodatno komplicira dolaskom stranca, izvjesnog Sergea, u ionako potreseno mjesto. Nema nikoga tko je ostao nezahvaćen promjenama, nema nikoga tko ne primjećuje da je Serge drugačiji premda se trudi uklopiti.
Trgovina je strip o ljudskoj nesigurnosti, o nesklonosti promjenama, ksenofobiji, netrpeljivosti, ljubomori i predrasudama. Krasi ga izuzetno inteligentno postavljen zaplet i razrada, fantastičan crtež koji savršeno pristaje atmosferi i temi, i zasigurno je jedan od najboljih stripova u zadnje vrijeme objavljenih kod nas. S nestrpljenjem iščekujemo nastavak.
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Petak, Kolovoz 31, 2012 - 13:39
Naslov Preporuka iz Poljske
Tijelo
Barbara i Kaja, dvije poljske studentice na razmjeni u Gradskoj knjižnici Zadar, za vas preporučuju još dva naslova iz Poljske književnosti: Tango, autora Slavomira Mražeka, i Bakakaj, autora Witolda Gombrowicza.
Tango je komedija koja je svoje prvo izdanje imala 1964.godine. Glavna tema djela je sukob generacija i zbog toga je možemo nazvati obiteljska komedija. Obitelj prikazana u ovom djelu ustvari predstavlja društvo u cjelini. Uspjeh Tanga jamčio je njegov univerzalizam, djelo je uvijek aktualno i uklopi u svako društvo: poljsko, hrvatsko ili englesko, jer svugdje možemo naći realne ekvivalente likova iz komedije. Osim univerzalizma, Tango također ima puno apsurda i groteske. Ova komedija je jako poznata i popularna u Poljskoj i često se izvodi u kazalištima.
Zbirka pripovijetki Bakakaj, koju napisao Witold Gombrowicz je deset fascinantnih priča, koje su malo čudne ali skrivaju u sebi duboko značenje. Naslov zbirke je prema ulici u Buenos Airesu, gdje je živio Gombrowicz kada je bio na boravku u Argentini za vrijeme rata u Poljskoj. Sastav knjige uključuje 10 nezavisnih pripovijedaka: Plesač odvjetnika Kraykovskog, Dnevnik Stefaca Czarnieckog, Zločin kod grofice Kotlubaj, Djevičanstvo, Avanture, Događaji na briku Banbury, Na kuhinjskim stubama, Štakor i Banket. Karakterističan za Gombrowicza je osjećaj apsurda, koji čini njihove knjige zanimljivim susretom sa izloženim slabostima ljudskog karaktera.
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Utorak, Kolovoz 28, 2012 - 12:43
Naslov Lautreamont - Maldoror
Tijelo
Onaj tko voli H.P. Lovecrafta ne može se zakleti da mu Edgar Allan Poe nije drag, dok u suprotnom to čak i može biti slučaj. Comte de Lautreamont je međutim taman negdje na razmeđi i djeluje kao karika koja nedostaje u razvoju horora u književnosti od Poea do Lovecrafta, dvojca koji je ovaj žanr i definirao. Rođen u Montevideu kao Isidore Ducasse, svoje jedino djelo, sablažnjivu odu grozoti i strahu nazvanu Maldoror, potpisuje pseudonimom Comte de Lautreamont i dovršava 1869. godine, da bi već sljedeće 1870. preminuo od sušice u Parizu. Lautreamontovo djelo za života ni najmanje nije bilo prepoznato. Čak štoviše, zbog eksplicitnih šokantnih detalja generički je i odbijano, a priča kaže da je čak i nakladnik odmah po izdavanju od autora tražio da se opravda. Tek nekoliko desetljeća nakon smrti Lautreamont dolazi na svoje kad ga otkrivaju i u 'život vraćaju' nadrealisti na čelu s Andre Bretonom koji ga čak smatraju svojim suvremenikom te ništa manje važnom književnom figurom od jednog Rimbauda ili Baudelairea.
Priča prati Maldorora, Lautreamontovog alter ega, koji odbačen od svijeta za uzvrat, uslijed svojih lutanja, tom svijetu čini ništa što bi se nazvalo dobrim i moralnim. Prepun sadističkih vizija, sablažnjivih morbidnih djela, fantastičnih nadrealnih krajolika, grozote i straha, Maldoror također obiluje i humorom, ali onim najcrnjim kojeg je teško uopće i prepoznati. Stoga iako Lautreamontovim izrazom vlada estetika ružnog, pa čak i odvratnog, njegova književnost nije ništa više od genijalne uvrnute parodije.
Izniman književni potencijal Lautreamont nažalost nije stigao izoštriti i dovesti do konkretnog vrhunca kao što je to pošlo za rukom spomenutom Poeu ili pak Lovecraftu. Preminuo je naime u 24. godini života, izmaknuvši potpunom zaboravu tek jednim cjelovitim djelom kojim je i osigurao svoju bezvremenost. Nakon 143 godine od objave izvornika Maldoror je 2012. dočekao evo i svoje prvo hrvatsko izdanje. Tako Lautreamont kod nas tek počinje živjeti, a beskrajni košmar njegove mašte za hrvatske čitatelje tek počinje. Sad samo ostaje pitanje tko se neće dati zavarati, tj. tko će u svemu tome što je Lautreamontov naizgled uvrnuti um uspio izmaštati, pronaći crni humor i inteligentnu parodiju?! :)
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Četvrtak, Kolovoz 23, 2012 - 19:00
Tijelo
Plivački Maratončić potpore osobama sa Sindromom Down.
Plivat će se na relaciji od Taverne do sv. Petra. Prijave na telefonske brojeve: 023 333-612 i 099 691 07 75.
Gradska knjižnica Zadar podupire ovo humanitarno događanje ustupanjem opreme.
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Četvrtak, Kolovoz 23, 2012 - 10:51
Naslov Pogled unatrag
Tijelo
Težina vode, autorice Anite Shreve, naslov je kojim nastavljamo seriju prikaza knjiga koje su prije desetak godina bile izuzetno česta meta korisnika Gradske knjižnice Zadar. Tome sigurno nije odmogla ni direktna preporuka Oprah Winfrey, koja je veliki ljubitelj djela Anite Shreve.
Radnja romana odvija se u Novoj Engleskoj, kad na otok Smuttynose pristaje jedrilica u kojoj se nalaze Jean (glavni lik romana i reporterka koja mora napisati prilog o ubojstvima koja su se prije više od 100 godina dogodila na spomenutom otoku), njezin suprug Thomas, kćer Billie, Thomasov brat Rich, i njegova djevojka Adalina. Odmah na početku napetosti između likova više su nego očite, dajući nam do znanja da će psihološki aspekt likova biti jedan od važnijih elemenata knjige. Radnja odiše mračnom i tjeskobnom atmosferom, mnogo je toga neizgovorenog među likovima, mnogo je tajni, ne samo o tome što se uistinu dogodilo prije 100 godina na Smuttynose-u.
Napetost, neizvjesnost, strah, mračne tajne i misteriji ljudskog uma, okosnice su ovog romana. Uzmemo li u obzir i odličan stil pisanja autorice koja fantastično upravlja pričom i vodi nas kao opčinjene sve do kraja, ovo je jedan od boljih romana u žanru psihološkog trilera.
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Utorak, Kolovoz 21, 2012 - 13:58
Tijelo
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se 23. kolovoza kao spomendan u Republici Hrvatskoj i kao europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih diktatura u Europi u 20. stoljeću. Spomendan potječe od Praške deklaracije o zločinima komunizma te podsjeća na njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju između Hitlera i Staljina, koji je potpisan 23. kolovoza
Gradska knjižnica Zadar obilježava ovaj spomendan izložbom knjiga iz fonda Knjižnice. Izbor iz velikog broja naslova o ovoj temi pretežno se fokusira na hrvatsku povijest 20. stoljeća. Izložba je postavljena na Pultu do 25. kolovoza
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Utorak, Kolovoz 21, 2012 - 08:30
Tijelo
Svi znate tko je bila Lajka. Prvo živo biće u svemiru u kojeg ju je lansirao SSSR davne 1957. godine. Taj mali psić mješanac, pokupljen s moskovskih ulica, postao je simbol sovjetske pobjede nad SAD-om u svemirskoj utrci (barem do tada). Nick Abadzis autor je stripa o toj maloj mješanki koja je vjerojatno najpoznatiji pas u povijesti te nam donosi priču, drugačiju i potresnu.
"...ovo je mjesto spomenik ljudskoj ambiciji" citat je iz stripa. U tom citatu možemo pronaći sve ono o čemu ovaj strip govori. Gdje je kraj ljudske ambicije? Postoji li neka granica koju ljudska vrsta neće preći u ime tzv. napretka? Postoji li opravdanje koje nećemo smisliti? Lajka, žrtva ljudske ambicije, slavljena junakinja koja ustvari nije ništa drugo nego mučenik, poslana je na put bez povratka kako bi se zadovoljila ljudska taština. Ništa čudno naravno, tko od nas na ovaj ili na onaj način ne uzima životinje zdravo za gotovo ili ih iskorištava za svoju zabavu? Ovaj strip kritika je takvog ljudskog odnosa prema životinjama, kritika je bezobzirnosti i nemilosrdnosti, taštine i sebičnosti, a spomenik za Lajku i sve druge Lajke prije i poslije nje.
Lajka je strip lišen ideologije, a pun morala i suosjećanja, nevinosti i nesreće. Pročitajte ga, nije loše s vremena na vrijeme malo zastati i razmisliti tko je morao patiti i umrijeti da bismo mi uživali.
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Petak, Kolovoz 17, 2012 - 13:51
Tijelo
Predstavljamo predvodnika posljednje istinske generacije književnika (koju je imenovao beat generacijom), kralja spontane proze, nenadmašivog jazz pjesnika, ljubitelja života u vječitoj potrazi za smislom i istinom, ikonu pop kulture te preteču ostalih ikona kao što su Jim Morrison, Tom Waits ili Bob Dylan. Jack Kerouac (rođen 12.3.1922. kao Jean-Louis Kerouac) bio je prije svega pojedinac s originalnim pogledom na svijet a koji pak pretpostavlja apsolutnu izuzetnu individualnost, koja i čini osnovu genija.
U njegovoj književnosti takvi svjetonazori u potpunosti su u prvom planu. Prvotni literarni izričaj uobličen u kolosalnom djelu The town and the city utemeljuje na dobro provjerenom radu Thomasa Wolfea ili pak Ernesta Hemingwaya, da bi ubrzo veliku inspiraciju pronašao u glazbi, i to bebop jazzu kakav su svirali Charlie Parker ili Miles Davis. Baš kao što su ti famozni jazzeri improvizirali s notama, Kerouac je zavidno improvizirao s riječima tretirajući vlastiti mozak kao spužvu koju dobro treba ocijediti. Genijalnost takve spontane proze lišene svake forme ponajviše se očituje u poluautobiografskim djelima kao što su The dharma bums, Desolation angels, Tristessa, Lonesome traveler, The subterraneans te naravno u jednom od najznačajnijih djela svjetske književnosti - On the road (Na cesti). Upravo ovo potonje, uz Urlik Allana Ginsberga ili Goli ručak Williama S. Burroughsa istaklo je 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća svu filozofiju tih novih mladih (buntovnih?) književnika okupljenih oko približno istih duhovnih i tjelesnih težnji. I dok su spomenuti beatnici Ginsberg i Burroughs poživjeli poprilično dugo, za Kerouaca sve ovozemaljsko stalo je pak prerano. Umro je već 1969. godine, godinu dana nakon dovršavanja svog posljednjeg, po mnogima i najboljeg djela Vanity of Duluoz. Nema sumnje, snagu izričaja prepustio je pjesnicima kao što su Morrison, Waits ili pak Dylan, a literarnu ostavštinu beskrajnim generacijama koje ovim svijetom lutaju, a ipak nisu izgubljene. Sva je djela Kerouac napisao u autobiografskim crtama (i to zavidno bogatim jezikom), tek zamjenjujući stvarna imena s fiktivnima. Nenadmašivim pogledom na svijet ljepotu je pronalazio u onim situacijama koje bi se u očima mnogih učinile banalnim i bezvrijednim, a zbog čega njegova djela ipak ostaju upamćena kao književna remek-djela.
Stoga, nema nikakve sumnje, gledati na svijet takvim pogledom mora da je zaista nešto izuzetno i u svakom slučaju itekako vrijedno pokušaja. Jacku je uspjelo. Tko je na redu sljedeći?!
Objavi na naslovnoj stranici Da
Da
Datum objave : Utorak, Kolovoz 14, 2012 - 11:46